Biostimulatori kroz istoriju

Da bi se razumeo razvoj nauke o biostimulatorima, nekoliko seminarskih publikacija opravdava diskusiju. Prema saznanjima, prva rasprava o teoriji "biogenog stimulansa" može se pripisati prof. V.P. Filatovu, a započet je 1933. u SSSR-u. Filatov je predložio da biološki materijali dobijeni iz različitih organizama, uključujući biljke, koji su bili izloženi stresovima, mogu uticati na metaboličke i energetske procese kod ljudi, životinja i biljaka.

Biostimulatori kroz istoriju

Blagoveshchenski (1945, 1955, 1956) dalje je razvijao ove ideje sa posebnim osvrtom na njihovu primenu za biljke, smatrajući biogene stimulanse organskim kiselinama sa stimulativnim efektima zahvaljujući njihovim dvostrukim svojstvima koja mogu pojačati enzimsku aktivnost u biljkama.

Filatov koncept, međutim, nije bio ograničen samo na ova jedinjenja. Herveova (1994) pionirska revizija pruža prvi pravi konceptualni pristup biostimulansima. Herve predlaže da se razvoj novih „bio-racionalnih proizvoda“ treba odvijati na osnovu sistemskog pristupa zasnovanog na hemijskoj sintezi, biohemiji i biotehnologiji, primenjeni na stvarna biljna fiziološka, poljoprivredna i ekološka ograničenja.

On predlaže da ovi proizvodi treba da funkcionišu u malim dozama, da budu ekološki benigni i da imaju ponovljive koristi u uzgoju poljoprivrednih kultura. Zhang i Schmidt (1999) naglasili su potrebu sveobuhvatne i empirijske analize ovih proizvoda, s posebnim naglaskom na hormonske i antioksidantske sisteme kao osnovu mnogih važnih prednosti biostimulatora. Oni se zalažu za koncept biostimulatora kao „pred-stresnih sredstava“, čiji se efekti manifestuju u poboljšanoj fotosintetskoj efikasnosti, smanjenju širenja i intenzitetu nekih bolesti i boljim prinosima.

Basak (2008) je pokrenuo sistematsku raspravu o biostimulatorima i stvorio konceptualne preduslove za formiranje postojeće nauke o biostimulatorima, dok je Du Jardin (2012, 2015) pružio prvu dubinsku analizu biljnih nauka o biostimulatorima sa naglaskom na sistematizaciju i kategorizaciju istih,osnova biohemijske i fiziološke funkcije i način delovanja i poreklo. Analiza i kategorizacija Du Jardin (2015) imala je uticaj na razvoj kasnijih zakona i propisa u Evropskoj uniji.

Prirodni biostimulatori